Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade na jučerašnjoj sjednici usvojio je listu kandidata koji ispunjavaju uslove predviđene Zakonom o državnim nagradama i poslovnikom o radu žirija. Među kandidatima za nagradu je i kupac Kombinata aluminijuma Podgorica, vlasnik Uniproma, privrednik Veselin Pejović, kao i potpredsjednik savjeta tzv. CPC, publicista Stevo Vučinić.
Za visoko državno priznanje pored njih konkurišu književnik Miodrag Tripković, slikar Naod Zorić, violončelista Aleksa Asanović, književnik Milenko Ratković, vajar Miodrag Šćepanović, vajar Risto Radmilović, vajar Krsto Andrijašević, književnik Ljubomir Đurković, akademski slikar Ismet Hadžić, književnik Miraš Martinović, književnik Momir M. Marković, vajar Nenad Šoškić, dipl. inž. mašinstva Zoran M. Ilinčić, publicista Slobodan Vuković, univerzitetski profesor Vesna Kilibarda, karikaturista Darko Drljević, slikar Bratislav Medojević, slikar Srđan Vukčević, publicista Derviš Selhanović, filatelista Tomo Katurić i etnolog Svetozar Savić.
– Konačna odluka o dobitnicima Trinaestojulske nagrade za 2015. godinu biće donijeta do kraja juna – saopšteno je iz Ministarstva kulture.
Podsjetimo, biznismenu Veselinu Pejoviću izrečena je uslovna kazna zatvora od pet mjeseci, uz rok provjere od godinu, nakon što ga je podgorički Osnovni sud proglasio krivim za napad na poslanika Demokratskog fronta Nebojšu Medojevića na beogradskom aerodromu. Medojević je juče kazao „Danu” da nije iznenađen Pejovićevom kandidaturom, jer vlasnik Uniproma ima veliku podršku režima.
– Imajući u vidu da je Pejović više puta javno podržavao i štitio Mila Đukanovića i da je crnogorsko pravosuđe stalo na njegovu stranu kada me je brutalno napao i fizički mi ugrozio život, mislim da je Veselin Pejović idealan kandidat za Trinaestojulsku nagradu privatne, mafijaške države Crne Gore, i da sam u tom žiriju glasao bih za njega. On je idealan kandidat za Trinaestojulsku nagradu Milove, privatne, mafijaške države Crne Gore iz koje se ljudi masovno iseljavaju i koja je u svim međunarodnim ozbiljnim adresama ocijenjena kao zemlja u vlasništvu jednog čovjeka. Dakle, sprdnja i cirkus sa narodom i državom se nastavljaju i to nije ništa čudno kada vidimo ko je rektor Univerziteta, predsjednik Vrhovnog suda i ko su simboli ove države – rekao je Medojević.
Istakao je i da su pojedini kandidati za nagradu „onakvi kakva nam je država”.
– Žao mi je ozbiljnih i važnih ljudi koji su kandidati i koji su dobijali ovu nagradu. Neki su dobili nagradu u vrijeme kada je država Crna Gora bila normalna. Ima tu ozbiljnih i zaslužnih ljudi. Na koje grane je pala Crna Gora to je za rubriku vjerovali ili ne. Sve nam je za vjerovali ili ne – i rektor i predsjednici sudova, ministri... Jednog dana će to biti prilog istoriji i izučavaće se šta se dešavalo sa državom Crnom Goru i koga je nagrađivala – kazao je Medojević.
Jedan od ranijih dobitnika Trinaestojulske nagrade, književnik Ilija Lakušić izjavio je za „Dan” da je putem medija saznao da su „mnoga ugledna imena predložena za dodjelu ovogodišnje nagrade”.
– Imajući i sam negativno iskustvo, kao dobitnik ovog visokog priznanja, znam da procedura izaziva dosta neracionalnih istupanja. Imam povjerenje u rad žirija i smatram da je kompetentan i demokratski izabran. Ne bih protestovao baš iz tog razloga, a naročito jer među kandidatima ima i onih za koje postoji mogućnost da su predloženi od strane javnog tužioca, policije ili kakve slične institucije. Dobiti nagradu nije stvar prava nego zasluge. No, žiri je tu da procijeni i donese konačnu odluku, vjerujem pravu – kazao je Lakušić.
Trinaestojulska nagrada za 2015. godinu dodjeljuje se građaninu, ili državljaninu Crne Gore, grupi lica, ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore za djela, ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva u prethodne dvije godine, koja su od izuzetnog značaja za Crnu Goru. Svake godine mogu se dodijeliti najviše tri godišnje Trinaestojulske nagrade.M.S.
Insistirajmo na djelu, a ne na liku
Komentarišući Pejovićevu i Vučinićevu kandidaturu, nekadašnji dobitnik Trinaestojulske nagrade, istoričar Šerbo Rastoder kazao je da se nagrada dodjeljuje za djelo, ali je vrednosne, moralne i političke sudove ostavio po strani.
– Insistiranjem na vrednosnim sudovima mogli bi se diskvalifikovati svi prethodni dobitnici, jer je vrednosni sud nužno subjektivan. Dakle, vjerujem da žiri ima precizno definisane kriterijume na osnovu kojih dodjeljuje ovako visoka priznanja. Sjetite se da su nedavni dobitnici ovog visokog priznanja u javnosti bili diskvalifikovani na sličan način, jer im se spočitavala nacionalna, politička i državna pravovjernost. Dakle, to ko će se kandidovati, odlučuje pravilnik, a to ko će dobiti nagradu, žiri. To može i ne mora biti po ukusu svih – rekao je Rastoder.